Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Tržište platnih kartica u Hrvatskoj u porastu

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je u ponedjeljak analizu pod nazivom “Istraživanje tržišta platnih kartica u RH” koje je pokazalo dabroj platnih kartica opada od 2011. na ovamo, ali da potrošnja putem kartica raste. Tako je 2011. broj kartica iznosio 9,2 milijuna, da bi u 2013. pao na 8,6 milijuna, dok je potrošnja putem kartica narasla sa 105 milijardi kuna u 2010. na 115 milijardi kuna u 2013., odnosno za osam posto. Pri tome je porastao i broj obavljenih transakcija putem kartica za 16 posto, za 267 milijuna transakcija u 2010. na 310 milijuna transakcija u 2013.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, pak, od ukupnog broja platnih kartica u Hrvatskoj ih je u svibnju koriљteno «samo» 4,2 milijarde, dok ih 4,1 milijardi nije zabilježilo niti kune prometa. U okviru toga se u vlasnštvu fizičkih osoba nalazilo 7,9 milijardi kartica, dok su pravne osobe (poduzeća, ustanove i druge institucije) držale 430 tisuća kartica, s tim da su fizičke osobe koristile četiri milijarde kartica, a pravne osobe tek 174 tisuće kartica.

Unatoč tom rastu korištenja kartica jasno je kako je bezgotovinsko plaćanje u Hrvatskoj na mnogo manjoj razini nego što bi se dalo zaključiti iz broja kartica. Razlog zbog kojeg se svaka druga kartica ne koristi nalazi se u činjenici da stariji ljudi koji «u paketu» s računom dobili različite kartice iste gotovo uopće ne koriste, a i kriza ja napravila svoje pa su i građani oprezniji u «peglanjima». Na žalost Hrvatska je daleko od razmišljanja o tome da poput norveške Vlade donese plan da do 2020. napusti gotovinsko plaćanje i prijeđe u potpunosti na kartično poslovanje. U Norveškoj trenutno gotovinsko plaćanje iznosi svega pet posto ukupnog plaćanja, dok u Hrvatskoj, kako nam je rečeno u HNB-u, takvo istraživanje još nije napravljeno, pa se taj podatak ne zna. Mogući prelazak na bezgotovinsko plaćanje bi morala u značajnoj mjeri poduprijeti Vlada opsežnim planom koordiniranog djelovanja svih zainteresiranih aktera, a i tada bi bio upitan uspjeh tog projekta.

AZTN je napravio i analizu prosječnih naknada za korištenje kreditnih kartica, te navode da, što se Vise tiče, prosječna “interchange fee” naknada za potrošačke kartice koja se primjenjuju u Hrvatskoj iznosi 1,31 posto. “Što se komercijalnih kartica (Mastercad, Dinners...) tiče interchange fee naknade na korištenje istih su nešto više, te prosječna iznosi 1,70 posto. Ako se uzmu i komercijalne i potrošačke naknade zajedno prosječan interchange fee komercijalnih kartica iznosi približno 1,45 posto”, tvrdi se u analizi AZTN-a.

Inače, “interchange fee” naknade ovisno o tome kod koje kategorije trgovca se obavlja transakcija, tako da se razlikuju naknade kod malih, srednjih i velikih trgovaca. Očekivano, najveći prosječni interchange fee je kod malih trgovaca, te iznosi 1,17 posto za potrošačke, odnosno 1,93 posto za komercijalne kartice. Prosječan interchange fee za sve kartice koje prihvaća mali trgovac iznosi 1,45 posto, te je jednak prosječnoj interchange fee naknadi za Visa transakcije. Naknade za srednje i velike trgovce su manje, i to kod transakcija potrošačkim karticama interchange fee naknada za srednje iznosi 0,77 posto, a za velike trgovce 0,62 posto. Za transakcije komercijalnim karticama za srednje trgovce iznosi 0,85 posto, a za velike 0,70 posto. Prosječne interchange fee naknade za sve kartice iznose 0,80 posto za srednje trgovce, te 0,65 posto za velike trgovce.

Aanaliza AZTN-a je pokazala da su iznosi interchange fee naknada u Hrvatskoj negdje na sličnoj razini kao i u Sloveniji. “U usporedbi sa razvijenijim zemljama Europske unije, primjerice Francuskom, Italijom i Nizozemskom, Hrvatska ima visoke interchange fee naknade. No s druge strane, interchange fee naknade u Njemačkoj su izrazito visoke za transakcije Visa debitnim karticama, kao i u Poljskoj za sve kartice. Također je razvidno kako interchange fee naknade znatno variraju među zemljama članicama.

U pravilu, u razvijenijim zemljama Europske unije interchange fee naknade za transakcije debitnim karticama su dosta niske, te iznose manje od 0,80 posto, posebno za Visa kartice koje su i ispod 0,60 posto. To je razvidno na primjeru Francuske, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Nizozemske, dok Njemačka ima iznadprosječne interchange fee naknade za Visa debitne kartice”, tvrdi se u analizi, te se dodaje kako je Europska komisija pokrenula određene procese kako bi se smanjile naknade na kartice i da bi to moglo smanjiti i troškove naknada za korištenje kartica u Hrvatskoj.